Sead Đulić

  Mostar 2026: Zime u gradu bez toplote i civilizacijski pad od kojeg svi okreću glavu Ima u Mostaru jedna tiha, zimska sramota o kojoj se ne govori na svečanim sjednicama, ne piše u predizbornim brošurama i ne raspravlja u skupštinskim klupama. To je sramota o kojoj svjedoče fasade novih i starih zgrada, balkoni zatrpani paletama i drvima, i stanovi u kojima se zimi živi u samo jednoj, jedinoj ugrijanoj sobi. Dok se u pričama o razvoju i evropskim integracijama razbacujemo terminima 21. vijeka, građani Mostara u 2026. godini grijanje rješavaju metodama koje su bliže srednjem vijeku nego urbanoj svakodnevici kasnog 20. vijeka. Standard koji je ovaj grad imao osamdesetih godina – danas je za Mostarce čista, nedostižna naučna fantastika. Sistem bačen u staro gvožđe Do 1992. godine i početka rata, Mostar je imao funkcionisan sistem. Javno preduzeće Toplane grijalo je značajan dio grada. Postojala je infrastruktura, postojala je svijest o tome da je centralno grijanje osnovni komunalni...

  SCENA NAD GRADOM Multimedijalni amfiteatar „Konak“ Mostar / PROJEKAT – OBRAZLOŽENJE I INICIJATIVA /   Izgradnja i uspostava Savremene multimedijalne ljetne pozornice „Konak” u Mostaru   (Amfiteatarska ljetna scena kapaciteta 500 mjesta sa pratećim kulturno-turističkim kompleksom) 1. UVOD I STRATEŠKI KONTEKST Mostar je grad izražene mediteranske klime, bogatog kulturno-historijskog naslijeđa i visoke ljetne frekvencije domaćih i stranih posjetilaca. Međutim, savremeni urbanističko-kulturni paradoks Mostara ogleda se u činjenici da tokom ljetnih mjeseci kulturni život grada utihnjuje ili se povlači u zatvorene, nepotrebno klimatizirane dvorane, dok otvoreni javni prostori i gradski trgovi ostaju neiskorišteni ili degradirani. Orijentacija ka turizmu bez paralelno razvijene, funkcionalne i savremene kulturne infrastrukture dovodi do stagnacije i svodi ponudu grada na prolazni, jednodnevni ugostiteljski turizam. Mostaru je nasušno potrebna reprezentativna, viš...

NEKO DRUGI Nova predstava eMTeeM-a u nastajanju Mislio sam da će neko drugi. Neko će čuti. Neko će primijetiti. Neko će pozvati policiju. Neko će pomoći. Neko će reagovati. A šta ako niko ne bude taj neko? Nasilje ne počinje ubistvom. Počinje mnogo ranije. U prijetnji koju smo čuli, strahu koji nismo ozbiljno shvatili, pozivu na koji nije odgovoreno, upozorenju koje smo zaboravili. U trenutku kada pomislimo da to nije naša stvar. Mostarski teatar mladih započinje rad na novoj dokumentarnoj predstavi  NEKO DRUGI , posvećenoj nasilju nad ženama, odgovornosti institucija i građana i onome što se događa između prvog upozorenja i posljednjeg čina. Nećemo rekonstruisati ubistvo. Nećemo tražiti jeftinu emociju. Pokušat ćemo razumjeti ono što mu prethodi. I suočiti se s pitanjem koje ostaje kada više ništa ne možemo promijeniti: Šta smo mogli učiniti prije? Probe počinju naredne sedmice. Predstava je tek na početku svog nastajanja. I upravo zato želimo da o njoj govorim...

HANA HRVIĆ – DJEVOJKA KOJU JE MOSTAR ZABORAVIO? Postoje ljudi koji su zaslužili da budu zapamćeni, a ipak su ostali na rubu sjećanja. Njihova imena ponekad prežive u starim zapisima, predanjima i pričama koje se prenose sve dok ih neko ponovo ne izgovori naglas. Jedno od takvih imena je Hana Hrvić. Koliko Mostaraca danas zna ko je bila Hana Hrvić? A koliko bi ljudi izvan Mostara moglo povezati njeno ime s historijom ovog grada? U mostarskom historijskom i književnom predanju sačuvana je priča o djevojci koja je u 17. stoljeću, u vrijeme krvavog napada na Mostar, postala jedna od njegovih braniteljica. Priča o Hani povezana je s napadom uskoka pod vodstvom Stojana Jankovića, s Bajramom koji se pretvorio u tragediju i s džamijom koja je zbog krvoprolića ostala upamćena kao Krvava džamija. O pojedinostima i datumu tih događaja postoje različiti navodi. Hanina biografija nije sačuvana u obliku potpune i pouzdano dokumentirane historijske priče. Ali njeno ime nije nestalo. Preži...

PARTIZANSKO SPOMEN-GROBLJE U MOSTARU - Nekropola mladosti, kamena poema i spomenik antifašističkom otporu 1. Istorijski kontekst: Mostar – Grad otpora Tokom Drugog svjetskog rata, Mostar je bio jedan od ključnih centara antifašističkog pokreta u Hercegovini i regiji. U gradu koji je bio pod teškom okupacijom i terorom, razvijena je masovna i organizovana mreža pokreta otpora: ·   Masovnost pokreta:  Svaki treći stanovnik Mostara na neki način je učestvovao u antifašističkoj borbi. Grad je dao preko  700 poginulih boraca  i stotine žrtava fašističkog terora. ·   Mostarski bataljon:  Formiran u septembru 1941. godine na Boračkom jezeru, bio je višenacionalni borbeni stroj u kojem su se rame uz rame borili svi građani Mostara, prolazeći kroz najteže bitke, uključujući i Bitku na Sutjesci. ·   Ilegalna štamparija:  U kući porodice Mustović, u Donjoj mahali, djelovala je tajna, ilegalna štamparija Pokrajinskog komiteta. Pod stalnim rizikom od...

OD PREDIZBORNE PREDSTAVE DO UMIVENOG NEOFAŠIZMA: Kako su nam oteli antifašizam da bi nam podijelili budućnost U toku svake predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini svjedočimo istom ciničnom spektaklu: političarima odjednom budu puna usta antifašizma. Naravno, isključivo onog deklarativnog, prigodničarskog i bezopasnog. Najsvježiji primjer stigli smo gledati u Mostaru, gdje su se politički akteri utrkivali u „odbrani“ Partizanskog spomen-groblja. Fotografisali su se pored devastiranih kamenih cvjetova i oni koji tamo nisu kročili još od devedesetih, naglo doživjevši prosvjetljenje pred objektivima fotoaparata. Međutim, čim su se prebrojali glasovi, naslutila podijela fotelja i rasporedjela resursa, taj predizborni antifašizam naprasno je nestao. Cvijeće je uvelo, kamere su se ugasile, a spomenik je ponovo prepušten vandalima, korovu i sistemskom zaboravu. „Mostar u ovom slučaju nije usamljen incident — on je ogledalo i lakmus papir za cijelu državu. Ono što gledamo na Neretvi ...