Postovi

Kad otkaz postane više od otkaza

Slika
Kad otkaz postane više od otkaza Kako je osamnaest otpuštenih radnika otvorilo pitanje kakav Mostar gradimo Osamnaest otkaza u mostarskom javnom preduzeću Komunalno odavno više nisu samo radno-pravno pitanje. Oni su postali političko, društveno i moralno pitanje. Posebno zato što se u javnosti s pravom postavlja pitanje kako je moguće da su svih osamnaest otpuštenih radnika Bošnjaci. Ako se pokaže da nacionalna pripadnost nije bila nikakav kriterij, to treba jasno dokazati činjenicama. Ali dok odgovora nema, sumnja ostaje. A u Mostaru sumnja nikada nije bezazlena. Ona budi bolna sjećanja. Direktorica preduzeća nije samo menadžer javnog preduzeća. Riječ je o osobi koja je u predizbornoj kampanji javno pozivala birače da budu hrabri poput Slobodana Praljka, pravosnažno osuđenog ratnog zločinca. Takav čin nije tek politički gaf. On otvara ozbiljno pitanje odnosa prema zakonu koji zabranjuje veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Ako se takve poruke mogu javno izgovarati bez posl...
Objavi komentar
Pročitajte više

Prostranstvo simbola ili estetika dominacije: Kako smo memorijalizaciju pretvorili u betonsko markiranje teritorije

Slika
Prostranstvo simbola ili estetika dominacije: Kako smo memorijalizaciju pretvorili u betonsko markiranje teritorije I. Uvod: Tišina spomenika i buka simbola Historija memorijalne arhitekture na ovim prostorima pamti vrijeme kada su spomenici građeni da bi nadrasli vrijeme u kojem su nastali. Spomenička baština druge polovine 20. vijeka nije bila samo komemoracija prošlosti, nego, prije svega, projektovanje budućnosti. Kroz radove Bogdanovića, Bakića, Džamonje ili Radovića, spomenik je bio apstraktan, futuristički i univerzalno humanistički. Njegov jezik nije bio jezik podjele, nego jezik metafizičkog prkosa smrću i slavljenja života. Danas, decenijama kasnije, svjedoci smo radikalne estetske i ideološke inverzije. Živi memorijalni prostor zamijenjen je agresivnim markiranjem teritorije. Umjesto umjetničkog čina koji poziva na tišinu, refleksiju i pijetet, javni prostor preplavljuju megalomanske, serijske građevinske intervencije — predimenzionirani krstovi, križevi, forma turbeta i mas...
Objavi komentar
Pročitajte više

The European Mirror: How the West Fabricated the “Bosnian Threat” to Conceal Its Own Complicity

Slika
 The European Mirror: How the West Fabricated the “Bosnian Threat” to Conceal Its Own Complicity I. The Mostar Admission In the spring just before the outbreak of the war, in Mostar—a city that would soon become a global symbol of brutal urbicide and destruction—I sat in a meeting. It was organized, at his own explicit request, with us from the Club of Intellectuals by the then-US Ambassador to Yugoslavia, Warren Zimmermann. The protocol dictated that the discussion should last a mere hour. However, when faced with our arguments, analyses, and clear warnings about the cataclysm brewing on the ground, the meeting transformed into a multi-hour debate stretching deep into the night. The Ambassador was so visibly shaken that he canceled his onward travel, spent the night in Mostar, and postponed the next day's high-level meeting with the Presidency in Sarajevo. He later justified his delay to reporters with the words: “The fascinating Club of Intellectuals in Mostar.” Yet, behind that ...
Objavi komentar
Pročitajte više

Evropsko ogledalo: Kako je Zapad izmislio „bosansku prijetnju“ da sakrije sopstveno saučesništvo

Slika
  Evropsko ogledalo: Kako je Zapad izmislio „bosansku prijetnju“ da sakrije sopstveno saučesništvo I. Mostarsko priznanje U proljeće uoči izbijanja rata, u Mostaru – gradu koji će ubrzo postati svjetski simbol brutalnog urbicida i destrukcije – sjedio sam na sastanku koji je, na sopstveni zahtjev, sa nama iz Kluba intelektualaca organizovao tadašnji američki ambasador u Jugoslaviji, Warren Zimmermann. Protokolom je bilo predviđeno da razgovor traje svega jedan sat. Međutim, suočen sa našim argumentima, analizama i jasnim upozorenjima o kataklizmi koja se sprema, sastanak se pretvorio u višesatnu raspravu duboko u noć. Ambasador je bio toliko uzdrman da je otkazao dalji put, noćio u Mostaru, a sutrašnji sastanak u Predsjedništvu u Sarajevu pomjerio. Svoje kašnjenje je pred novinarima opravdao riječima: „Fascinantni Klub intelektualaca u Mostaru.“ Ali iza te diplomatske fascinacije krila se mračna stvarnost. U jednom trenutku, vidno uznemiren istinom koju je čuo od nas, Zimmermann je...
Objavi komentar
Pročitajte više

Između domovine i dijaspore: Anatomija jednog političkog apsurda

Slika
Između domovine i dijaspore: Anatomija jednog političkog apsurda Nedavna rezolucija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini ponovo je u javni prostor gurnula jedno od najdubljih, a istovremeno najprešućenijih pitanja našeg političkog života. Riječ je o paradoksu koji se godinama toleriše kao normalno stanje, a koji u svojoj suštini krije potpunu degradaciju ustavnog i istorijskog subjektiviteta jednog naroda. Pravni, politički i logički apsurd je sljedeći: kako jedan narod može istovremeno biti  autohtoni, suvereni i konstitutivni narod  u Bosni i Hercegovini, a u isto vrijeme pristati na status  dijaspore  susjedne Republike Hrvatske? Degradacija sopstvenog subjektiviteta Konstitutivnost i dijaspora su pojmovno i pravno nespojivi koncepti. Prema Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, Hrvati su ravnopravan tvorac državnosti Bosne i Hercegovine. To je njihova primarna domovina, zemlja na čijem tlu vijekovima žive i grade svoj identitet. S druge st...
Objavi komentar
Pročitajte više

Istorija nije muzej, istorija je front

Slika
Istorija nije muzej, istorija je front /Obraćanje na Svečanoj akademiji u povodu 85 godina od dizanja ustanka, Cetinje, 13. juli 2026./ Smrt fašizmu! Drugarice i drugovi, dame i gospodo, slobodni ljudi, Pozdravljam vas u ime zbratimljenih antifašista svih nekadašnjih jugoslovenskih republika, a danas država. Istovremeno koristim priliku da građanima Crne Gore čestitam Dan državnosti i dan ustanka naroda Crne Gore, a našim prijateljima iz SUBNORA Crne Gore njihov dan, ali i naš dan. Danas, ovdje, na Cetinju – mjestu koje je istorija odavno upisala kao simbol nepokorenosti – ne stojimo da bismo držali čas istorije. Ne stojimo ovdje da bismo samo prelistavali stare kalendare i sa sjetom se sjećali trinaestog ili četvrtog jula hiljadudevetstotinečetrdesetprve godine. Jer, ako 1941. godinu zaključamo u muzeje, ako je pretvorimo samo u spomenike, bronzu i komemoracije – onda smo je izdali. Istorija nije muzej, istorija je front. Četrdeset prva godina nije prošlost. Ona je  le...
Objavi komentar
Pročitajte više

I ONI SU IMALI STRAH, ALI SU DJELOVALI

Slika
  I ONI SU IMALI STRAH, ALI SU DJELOVALI /Obraćanje na Kozari 5. jula 2026. godine/ Smrt fašizmu! Pozdravljam vas u ime Saveza antifašista i boraca Narodno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini. Istovremeno svima nama čestitam ovo sjećanje na osamdesetpetu godišnjicu ustanka naroda Jugoslavije. Juče je bilo tačno 85 godina kako je njih šest-sedam u Ribnikarovoj kući u Beogradu, u strogoj ilegali, donijelo odluku da dižu ustanak. Zato kada neki od nas danas kažu: Malo nas je, ja proturječim i kažem: Dosta nas je ako jesmo odlučni, ako jesmo svjesni šta možemo i ako hoćemo. Njih je bilo šest ili sedam, zavisi kako je ko zapisao kasnije. Politbiro Komunističke partije Jugoslavije tog 4. jula 1941. godine digao je narod, narod je pošao za njima i 1945. godine imali su osam stotina hiljada vojnika, partizana, proletera spremnih da daju živote za slobodu, za jednakost, za bratstvo, za socijalnu pravdu, a mi kažemo malo nas je, a države su nam mnogo, mnogo manje nego što je bila...
Objavi komentar
Pročitajte više

TIŠINA KAO SISTEM: Od Liska parka do trideset nerazjašnjenih smrti

Slika
TIŠINA KAO SISTEM: Od Liska parka do trideset nerazjašnjenih smrti Incidenti u Mostaru rijetko su proizvod slučaja. Kada se 13. jula, tačno na 34. godišnjicu formiranja Prve mostarske brigade (kasnije 41. slavne i 441. viteške brigade), neposredno prije najavljenog odavanja počasti žrtvama na privremenom ratnom groblju u Liska parku ostave svinjska glava i neonacistička obilježja, to se u ovdašnjem političkom narativu uobičajeno karakteriše kao „izolovani čin vandalizma“. Međutim, smještanje ovog događaja u širi sociopolitički kontekst otkriva sasvim drugačiju dijagnozu: riječ je o precizno tempiranoj poruci unutar dugogodišnjeg kontinuiteta u kojem se strah, brisanje istorijskog pamćenja i sistemska pasivnost koriste kao alati za održavanje statusa quo. Ono što ovaj čin čini paradigmatičnim nije samo njegova sirova vulgarnost, već reakcija koja je uslijedila. Ili, preciznije, odsustvo reakcije. Zid tišine koji se nadvio nad ovim incidentom – od akademske zajednice, preko vjerskih inst...
Objavi komentar
Pročitajte više

KOME SMETAJU MIRISI BOSNE I HERCEGOVINE?

Slika
  KOME SMETAJU MIRISI BOSNE I HERCEGOVINE? Nedavno, na Divin dan, na Kedžari, fra Mario Knezović u svojoj propovijedi, između ostalog je okupljenim brojnim vjernicima poručio: ”A tu domovinu smo stvarali s obje strane granice s krunicom, a onda je neki sada pokušavaju graditi bez krunice. Ne ide to narode moj. Neki koji danas ne nose ime ni po Tvrtku, ni po Stjepanu, ni po Katarini… koji su se odrekli tih imena svojih kraljeva i vladara, kako Bosne, tako i Hercegovine, a koji su prihvatili silu i zulum nad svojim identitetom, svojom vjerom i svojim korijenima, nama Hrvatima žele reći kako smo mi, tvoji Dive, ovdje podstanari. Mi znamo Dive, ti znaš Dive, tvoj grob stoljećima svjedoči kako je ovdje bilo svega kršćanskoga prije dolaska raznih Tahir-begova, koji za slast i zemaljsku čast ostaviše imena bosanskih kraljeva i hercegovačkih vladara te prihvatiše razne begove s mirisima koji nama ne mirišu. Neka svi znaju, to poručujemo ovdje s Kedžare i od Dive, da je Bosna i Hercegov...
Objavi komentar
Pročitajte više