Sead Đulić

/Obraćanje na Svečanoj akademiji u povodu godišnjice oslobođenja Bijeljine od fašizma u Drugom svjetskom ratu, Bijeljina, Centar za kulturu, 24. septembar 2023./ Smrt fašizmu ! Pozdravljam vas u ime Saveza antifašista i boraca Narodno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini, ali prije svega svim Bjeljinkama i svim Bjeljincima čestitam ovaj važan datum, dan oslobođenja Bijeljine, ali ono što posebno u svemu tome treba naglasiti, a čini mi se da sam dobro razumio, jer to su rijetke prilike, bar u našoj zemlji, da je dan oslobođenja istovremeno i dan grada. Obično se to, nešto, razdvojilo, pa se vlasti stide dana oslobođenja od fašizma u Drugom svjetskom ratu. Zato dupla, trodupla čestitka rukovodstvu grada što to poštuje, njeguje i obilježava. Ovo su prilike da pored sjećanja, pored onoga što zovemo kultura sjećanja da progovorimo i o nekim drugim stvarima, koje su jako važne, crpeći ih iz kulture sjećanja. Mi jesmo antifašisti, sljedbenici ideja koje su Titovi partizani razvil

/Obraćanje na Partizanskom groblju na Borcima 16. septembra 2023. godine u povodu godišnjice formiranja Konjičko-mostarskog partizanskog bataljona/ Smrt fašizmu ! Pozdravljam vas u ime Saveza antifašista i boraca Narodno-oslobodilačkog rata Bosne i Hercegovine i zahvaljujem i organizatoru, ali i svim učesnicima, na ovom tradicionalnom okupljanju. Zašto smo mi danas ovdje ? Sjetimo se da je 8. septembra 1941. godine u ovom rejonu formiran, kako se u startu zvao, Boračko jezerski partizanski odred. Vrlo brzo, zbog mjesta gdje je formiran, ali i širenja dobio je naziv Konjički bataljon, jer je ušao u sastav Kalinovačkog odreda i onda je bilo nelogično da odred komanduje odredom. Malo nakon toga, popunjavanjem bataljona preko 70 % sastava tog bataljona bili su mladi ljudi iz Mostara, pa mu je promjenjen naziv koji je ostao do kraja rata, u Mostarski bataljon. Poslije je ušao u sastav X Hercegovačke udarne brigade, pa pred kraj rata   u sastav XIII Hercegovačke brigade. Svoj ratni

Primjetio sam posljednjih godina nekoliko „pacijenata“, koji skoro na svaku objavu na društvenim mrežama o antifašizmu imaju komentar od par rečenica pamfletskog karaktera i sa značajnom dozom mržnje, koju istina pokušavaju prikriti i prikazati se evropskim intelektualcima. Ovlaš pregledom njihovih profila jasno je da žive van BiH i da su u zemlje Evrope otišli početkom rata u BiH. Uočljivo je da ti jurišnici baratanja kompjuterskom tastaturom iz debele hladovine Njemačke, Norveške, Švedske ili Francuske mnogo bolje znaju šta se ovdje dešavalo posljednjih trideset godina od nas koji smo sve to preturili preko glave i sačuvali, kakvu-takvu, ali sačuvali Bosnu i Hercegovinu. Oni mnogo bolje od nas znaju šta se i danas dešava ovdje. Dijele savjete kako šta treba riješiti, puni su ideja, imaju rješenja za sve, ali sve što misle i savjetuju trebao bi neko drugi uraditi. U bilo kakvoj akciji ne vide sebe. Ne bi se oni mješali. Ukratko, puni su ideja i savjeta kako dalje, ali sa distance.

/Izlaganje na Okruglom stolu "Meokrnje - simbol borbe protiv fašizma" koji je održan u Travniku dana, 12. septembra 2023. godine./ U razmatranju ove teme, prije svega, želim poći od tumačenja pojma moral. Ako prihvatamo da je moral   spoj nepisanih društvenih normi koje određuju način ponašanja u određenoj društvenoj grupi, zajednici, a zasnivaju se na običajima i na općenito prihvaćenim mjerilima vrednovanja postupaka sa stajališta načela »dobra« ili »zla«, odnosno da je historijski određen, oblikuje se u izravnoj vezi s uslovima života zajednice, kulturnom tradicijom i religijskim predodžbama, onda prihvatamo i činjenicu da moral općenito jeste važan činilac društvene kohezije, pa i cjelovit sistem stajalištâ i djelovanjâ koji regulira odnose među ljudima (porodica, prijatelji i sl.), te da se moralno djelovanje karakterizira svojevrsnim unutrašnjim stajalištem, u kojem, uz svjestan izbor vrijednosno određenih postupaka, djeluju i emotivni, voljni činioci, te odgojne zasa