Sead Đulić

Zaista puno toga brkamo i zaboravljamo, kada govorimo o fašizmu i antifašizmu. Kao da smo zaboravili da su i Musolini i Hitler, te Draža i Ante, već godinama mrtvi, da su njihovi pokreti svojevremeno vojno pobjeđeni. Uprkos svemu mi još uvijek, kada govorimo o fašizmu i antifašizmu ili pak obilježavamo neke značajne datume, događaje i ličnosti iz antifašističkog pokreta, obnavljamo bitke iz Drugog svjetskog rata i kao da ih ponovo vodimo. Mi danas ne treba da bijemo Titove bitke, dobivene bitke. Danas su novi oblici fašizma, neofašizma, danas je to sve ono što nam uskraćuje bilo koji vid slobode, što nam uskraćuje jednakost, uništava i prisvaja prirodna dobra koja su tu za sve nas. Mi moramo prihvatiti i razumjeti da je i ljubav prema domovini, u našim okolnostima, antifašizam. Promišljajući tako antifašizam, SABNOR BiH je pokrenuo akciju „Daruj domovini za Dan državnosti sadnicu“. Poziv je upućen svim građanima, organima vlasti, udruženjima i organizacijama. Odziv će biti dobar, ako j...

/U noći 9. na 10. marta 1992. godine minirano je Partizansko spomen groblje u Mostaru. Za samo par sati na poziv Kluba intelektualaca Mostara na protestnom, antiratnom, skupu na Partizanskom spomen groblju okupile su se hiljade građana Mostara odlučnih da brane grad i njegov način života. Moderirao sam taj skup i u više kraćih obraćanja izrekao slijedeće rečenice. Aktuelne su i sada, ponovio bih iste i danas. Ništa ili skoro ništa se nije promijenilo, a prošlo je bezmalo 30 godina./ Građani Mostara, prijatelji, ljudi, na ovom mjestu smo se uvijek skupljali iz časnih razloga, a časnijeg razloga od ovoga danas nema. Mjesecima pucaju u nas, mjesecima nas pokušavaju zavaditi, mjesecima mi strpljivo čekamo neke dogovore, a u međuvremenu postajemo gladni, poluobučeni, sa nezagrijanim stanovima, uplašeni i ranjeni. A zbog koga i zbog čega? Zbog šačice čovjekolikih ljudi što trguju našim životima i namiruju svoje bankovne račune. Noćas je ta krvava bratija preko svojih suludih izvr...

Delegacija Saveza antifašista i boraca NOR-a Bosne i Hercegovine bila je u Sjevernoj Makedoniji na poziv Saveza boraca Makedonije. Bili smo u Skoplju, Prilepu i Kumanovu, a povod je svečano obilježavanje 80. godišnjice ustanka naroda Makedonije. Bio je ovo prvi veliki antifašistički skup u ovoj zemlji od proglašenja njene samostalnosti. Zato je jako važno bilo odazvati se ovom pozivu. Stigle su, pored nas, i kolege iz Slovenije, Srbije i Crne Gore, te Vilmos Khanty - predsjednik Saveza antifašista (FIR). Kolege iz Hrvatske iz zdravstvenih razloga nisu došli, ali su izraze podrške uputili pismeno. Bilo je to značajno okupljanje, kako za državu Sjevernu Makedoniju, tako i za sve nas koji baštinimo zajedničko antifašističko naslijeđe, bez obzira što danas živimo u različitim državama. Centralna svečanost održana je na trgu Metodija Andonov Čento u Prilepu. Prisutnim građanima, koji su se okupili na trgu u ogromnom broju, gostima iz zemlje i inostranstva, obratili su se  premijer Sje...

Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža za veleizdaju kaže: „veleizdaja,  u kaznenom pravu, središnje kazneno djelo usmjereno protiv države i njezinih temeljnih sastavnica: ustrojstva vlasti, neovisnosti, sigurnosti i terit. cjelovitosti zemlje te najviših predstavnika drž. vlasti. Kazneno djelo veleizdaje bilo je poznato već u rim. pravu  (crimen laesae maiestatis).  Karakterizira ga uporaba sile ili prijetnja uporabom sile i ubraja se među najteža polit. kaznena djela za koja se u kaznenim zakonicima propisuju najstrože kazne.“ Krivični zakon Bosne i Hercegovine u Glavi šesnaestoj - KRIVIČNA DJELA PROTIV INTEGRITETA BOSNE I HERCEGOVINE kaže, „Napad na ustavni poredak Član 156 Ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina. Ugrožavanje teritorijalne cjeline Član 157 Ko upotrebom...

Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža za „memorijal“, između ostalog, kaže: memorijal  (od lat.  memorialis:  koji pripada uspomenama). - U športu, natjecanje u spomen na zaslužnoga preminulog športaša ili na koju drugu istaknutu osobu (npr. u atletici Hanžekovićev memorijal). Naravno, isto vrijedi i za druge oblasti ljudskog djelovanja, kao što je kultura. Važno je podcrtati da se memorijali ili memorijalne manifestacije održavaju u spomen na već umrlu osobu. Slijedom ovog tumačenja, a u znak sjećanja na pjesnika Aleksu Šantića, koji je umro 2. februara 1924. godine u Mostaru, Muzej Hercegovine po ideji njihove uposlenice Ravijojle Kolak i uz suorganizaciju lista „Sloboda“ organiziraju prve Šantićeve večeri poezije 30. juna 1969. godine. Kasnije će se uključiti Kulturno-prosvjetna zajednica i Skupština opštine Mostar koja će dodijeljivati svake tri godine prestižnu pjesničku nagradu „Aleksa Šantić“. Do 1991. godine kada je održana poslje...