ONI SU SVOJE ŽIVOTE PRETVORILI U ORUŽJE ZA SLOBODU

Delegacija Saveza antifašista i boraca NOR-a Bosne i Hercegovine bila je u Sjevernoj Makedoniji na poziv Saveza boraca Makedonije. Bili smo u Skoplju, Prilepu i Kumanovu, a povod je svečano obilježavanje 80. godišnjice ustanka naroda Makedonije. Bio je ovo prvi veliki antifašistički skup u ovoj zemlji od proglašenja njene samostalnosti. Zato je jako važno bilo odazvati se ovom pozivu. Stigle su, pored nas, i kolege iz Slovenije, Srbije i Crne Gore, te Vilmos Khanty - predsjednik Saveza antifašista (FIR). Kolege iz Hrvatske iz zdravstvenih razloga nisu došli, ali su izraze podrške uputili pismeno. Bilo je to značajno okupljanje, kako za državu Sjevernu Makedoniju, tako i za sve nas koji baštinimo zajedničko antifašističko naslijeđe, bez obzira što danas živimo u različitim državama.

Centralna svečanost održana je na trgu Metodija Andonov Čento u Prilepu. Prisutnim građanima, koji su se okupili na trgu u ogromnom broju, gostima iz zemlje i inostranstva, obratili su se  premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, predsjednik Glavnog odbora Saveza boraca iz NOAVM-a 1941-1945 dr Nikola Stojanovski i gradonačelnik opštine Prilep Ilija Jovanoski. Svečanosti su prisustvovali borci NOR-a, ministri i predstavnici Vlade Republike Sjeverne Makedonije, pripadnici Armije, predstavnici diplomatskog kora, predsjednik Međunarodne federacije antifašista (FIR) Vilmoš Hanti, delegacije boračkih udruženja iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Slovenije, gradonačelnici Prilepa i Kumanova, članovi boračkih udruženja i brojni poštovaoci NOB-a. Sa ovog trga u Prilepu pamtim lica građana Prilepa koja su izražavala sreću, ponos, zadovoljstvo i nevjerovatno ushićenje. I nisu to bili samo građani koji pamte vrijeme Jugoslavije, bili su to stari, mladi, djeca, cijele porodice izašle su u grad da svojim prisustvom podrže antifašističko opredjeljenje aktuelne vlasti. Jedna gotovo zaboravljena atmosfera u našim gradovima.

Pored ove atmosfere, pamtim i sjajne poruke koje je poslao premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev. On u svom obraćanju kaže: „Važna je činjenica da nastavljamo djelo boraca koji su svoje živote pretvorili u oružje za slobodu. Šesnaest mladih ljudi koji su 11. oktobra 1941. godine u Prilepu preduzeli sabotažne akcije označili su početak nacionalnog antifašističkog ustanka. Ostali su zapisi tadašnjeg okupacijskog vojnog suda, u kojima je zapisano da su napadači imali dvadesetak pušaka i nekoliko bombi, sa 300 do 400 metaka, hljeba i drugih namirnica. Ovo je zapisano u preciznim sudskim spisima, ali najjače oružje koje je imala ova šačica mladih ljudi nije zapisano: Snažan poriv, snažna volja i odlučnost da ustanu protiv fašističkih okupatorskih armija. Obilježavanje velikih datuma, u čast svih naših prethodnika ugrađenih u državnost i slobodu, samo su jedan dio naše dužnosti prema našoj dostojanstvenoj prošlosti, a praznici su trenuci u kojima svaka generacija koja slavi, treba da se zapita da li svake godine činimo sve za bolju državu, ljepše mjesto za život. U godini kada slavimo još jedan veliki jubilej – 30 godina nezavisne države, Republika Sjeverna Makedonija je međunarodno priznata država sa svim postulatima državnosti, mjestom u Ujedinjenim nacijama i kristalno jasnom i nedvosmislenom potvrdom makedonskog jezika i makedonskog identiteta. Pogrešno su informisali da smo navodno izbrisali ASNOM iz naše istorije, iz našeg Ustava. Nikada, ni po koju cijenu! Ne samo da nije izbrisan u Preambuli Ustava, već naprotiv, ASNOM se sada još više pominje i vrednuje. Još više smo učvrstili mjesto i značaj ASNOM-a u državno-pravnoj tradiciji naše zemlje“.

A onda je, nakon obraćanja, premijer Zaev uručio plaketu zahvalnosti dr Nikoli Stojanovskom, predjsedniku Glavnog odbora Saveza boraca Makedonije 1941-1945, i Borku Zafirovskom, potpredsjedniku Glavnog odbora Saveza boraca, koja glasi da „u ime građana i u ime Vlade Republike Sjeverne Makedonije zahvaljujemo borcima NOR-a na istorijskom doprinosu na stvaranju države, vjekovnom snu za mnoge generacije, i klanjamo im se zbog istorijske odluke 1941. godine da budu dio velike svjetske antifašističke koalicije i na taj način našu zemlju svrstaju među napredne demokratije u svijetu“.

Valja istaći da je u Drugom svjetskom ratu Prilep i Prilepski kraj dao 8.000 učesnika, od čega 2.700 aktivnih boraca sa oružjem u ruci. Prilep je dao 650 žrtava, 15 narodnih heroja i 154 nosioca „Partizanske spomenice 1941“, a kao rezultat doprinosa građana pobunjenog i slobodarskog Prilepa, grad je odlikovan Ordenom narodnog heroja.

Po atmosferi koju sam osjetio na pomenutom trgu u Prilepu, ali i u čitavom gradu, građani ovoga grada još uvijek su ponosni na svoje ustanike, svoje partizane, svoje antifašiste i na bogato naslijeđe koje su im ostavili. ASNOM je kruna viševjekovne borbe za vlastiti identitet i državu, kako juče, tako danas, a po onome što sam vidio i sutra.

A onda sam se sjetio vlastite domovine, ZAVNOBiH-a i njegovih domova u Mrkonjić Gradu i Sanskom Mostu. Onda sam se sjetio naših premijera koji polaganjem cvijeća na obilježje oslobodiocima Sarajeva kod Vječne vatre zadovolje formu sjećanja na ZAVNOBiH. A da, bude i prijem dva člana Predsjedništva u zgradi Predsjedništva BiH.

Dovoljno razloga da se čovjek crveni i stidi ostatak godine zbog činjenice na šta spade sjećanje na obnovu državnosti Bosne i Hercegovine.

Valja primjetiti i to da se u svom obraćanju premijer Zaev obratio pripadnicima svih naroda koji žive u Sjevernoj Makedoniji, pobroivši ih, bez obzira što su nacionalne manjine. Opet je neminovno poređenje sa našim premijerima koji poznaju samo svoj narod.

Šteta što u Prilepu nije bilo niti jednog predstavnika vlasti iz Bosne i Hercegovine. Imali bi šta naučiti.

Posjetili smo i Memorijalni centar Pelince kod Kumanova. Memorijalni centar ASNOM je kulturno -istorijski kompleks u blizini sela Pelince. Posvećen je Prvom zasjedanju Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije, koje je održano 2. avgusta 1944. godine u manastiru sv. Prohora Pčinjskog. Memorijalni centar Prohor Pčinjski svečano je otvorio tadašnji predsjednik Makedonije Branko Crvenkovski 2. avgusta 2004. godine, a u povodu 60. godišnjice Prvog zasjedanja ASNOM -a. Kompleks se prostire na površini od 8,5 hektara, a sastoji se od igrališta, restorana, amfiteatra za događaje i Muzeja ASNOM u kojem se nalaze spomen -ploče koje su nekada stajale na samostanu Prohor Pčinjski. Projektant Memorijalnog centra je arhitekt i profesor Georgi Konstantinovski. Na pročelju muzeja nalazi se monumentalni mozaik od 140 m2, nazvan "Makedonija", a rad je makedonskog slikara Rubensa Korubina. Unutar muzeja nalazi se kopija prostorije iz manastira Prohor Pčinjski, u kojoj je sjednica održana, a pored nje je spomen soba u kojoj su izloženi dokumenti o državnosti Sjeverne Makedonije.

Dok ovo velelepno zdanje čovjek obilazi neminovno se prisjeti da mi tek u 2021. godini obnavljamo zgradu Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, a zgradi u kojoj je održano Drugo zasjedanje u Sanskom Mostu ne zna se ni za temelje.

Toliko o poštovanju države, njene državnosti i antifašističkog naslijeđa od strane vlasti od Dejtona do danas.

Opet sam se crvenio iako nemam odgovornost za bilo šta od navedenog. Crvenio sam se što u protestu nisam još glasniji.

U organizaciji Glavnog odbora SBM-a održan je međunarodni sastanak na temu: Antifašizam danas. Ovom međunarodnom skupu prisustvovali su članovi delegacija prispjelih na obilježavanje godišnjice ustanka naroda Makedonije, predstavnici državne vlasti, članovi antifašističkih udruženja Sjeverne Makedonije i mnogi drugi učesnici.

Govornici su zahvalili na pozivu i apelirali na jedinstvo, te pozdravili ovaj veliki događaj, kao primjer kako se sve zemlje trebaju boriti sa narastajućim neofašizmom u svim našim državama, ali i u Evropi. Međunarodni skup održan je u Klubu poslanika u Skoplju.

Vraćajući se kući moje misli bile su okrenute analizi doživljenog i kontinuiranoj komparaciji sa našom situacijom. Ukratko, sve države nastale raspadom Jugoslavije ove godine obilježile su 80 godina od ustanka njihovih naroda. Država je svima bila pokrovitelj, osim kod nas. Kod svih je govorio predsjednik ili premijer države. U Hrvatskoj oba. Kod nas nisu poslali ni čestitku. U preambulama ustava svih ovih država antifašizam je posebno istaknut kroz njegovanje kontinuiteta sa zasjedanjima antifašističkih vijeća narodnog oslobođenja. Samo kod nas nema pomena ZAVNOBiH-u.

Treba li podsjetiti da su se sve ključne bitke Titovih partizana desile u Bosni i Hercegovini. Tu su održana i dva zasjedanja AVNOJ-a na kojima su donesene ključne odluke za budućnost buduće federacije.

O svemu tome vlast šuti.

Logično je pitanje nakon četvrtvjekovne šutnje, mnogi ga postavljaju, a glasi: Jeste li vi gospodo sa druge strane antifašizma?