POKRET OTPORA U BALKANSKIM ZEMLJAMA - POTREBA ZA INTEGRACIJOM EUROAZIJSKIH ANTIUFAŠISTIČKIH AKTIVNOSTI

 

 

(Integralno izlaganje pripremljeno za Međunarodni javni forum država antihitlerovske koalicije u okviru WORLD PUBLIC ASSEMBLY održanog u Moskvi septembra 2025. godine.)

Poštovani učesnici ove velike konferencije koja ima za cilj istraživati mogućnosti traganja za novim planetarnim mirom. Hvala na mogućnosti da iznesem neke stavove o ovoj temi antifašista Bosne i Hercegovine. 

Pozdravljam vas u ime Saveza antifašista i boraca Narodno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini. 

Prije svega moram vas podsjetiti da je antifašističko naslijeđe jedinstveno za sve jugoslovenske narode i novonastale države. Naši narodi, jugoslovenski narodi, na poziv Komunističke partije Jugoslavije 1941. godine digli su ustanak protiv nacističkih i fašističkih okupatora, te njihovih domaćih slugu. Ovo su uglavnom poznate činjenice, ali valja podsjetiti i kontinuirano ponavljati da su naši narodi, jedini u Evropi, digli ustanak i krenuli u oružanu borbu za oslobađanje porobljene i raskomadane države. Svi drugi imali su pokrete otpora, pravili veće ili manje diverzije, štampali letke i na taj način suprotstavljali se okupatoru. Naši narodi su pružili oružani otpor, pravili vojsku i oslobađali zemlju. Ta vojska je maja 1945. godine imala osam stotina hiljada vojnika, partizana, spremnih za slobodu dati živote. Ta snaga, pripadanje antifašističkoj koaliciji pobjednika omogućilo im je da nakon rata grade državu jednakosti i ravnopravnosti, državu socijalne pravde i državu slobode.

To je ono što mi danas baštinimo. Iako smo danas u više država, iako naše vlade, uglavnom, nemaju blagonaklon stav o ovom naslijeđu mi koji slijedimo ideje Titovih partizana uspjeli smo napraviti koordinaciju naših državnih saveza. To podrazumjeva da imamo kalendar zajedničkih aktivnosti koji svi provodimo, da polažemo jedan zajednički vijenac prilikom komemorativnih okupljanja, na skupovima govori jedan u ime svih nas i tako dalje. Takvo naše djelovanje šalje snažne poruke građanima, ali i organima vlasti, jer mi takvim aktivnostima rušimo koncept života jednih pored drugih i pokazujemo da možemo zajedno, bez obzira šta koja vlast ili političar propagirao. Takvo naše jedinstvo poboljšalo je značajno našu ulogu u okviru antifašističkih asocijacija u Evropi i ukazalo na našu snagu. To su i u našim zemljama registrovali i naši prijatelji, ali i neprijatelji. Ukratko, svi su se javno pokazali što nam je omogućilo koncipiranje zajedničkih kontra mjera u borbi protiv rastućeg neofašizma, ne samo kod nas nego i širom Evrope, ali i cijelog svijeta. Sva ova nastojanja rezultirala su zajedničkim dokumentom koji smo nazvali „Platforma za izgradnju antifašističkog društva 21. vijeka“ i izradom konkretnih operativnih zadataka za realizaciju te Platforme.

I rezultati su već vidljivi.

O svemu ovome govorim, ne da bih izvještajno govorio o našim aktivnostima, nego da sugerišem izradu jednog takvog globalnog dokumenta. Ali prije toga moramo biti svjesniji doprinosa antifašista iz cijelog svijeta u pobjedi 1945. godine. Činjenica je da mi na Balkanu vrlo malo znamo o azijsko-pacifičkom ratištu i da je sve okrenuto prema doprinosu zapadnih zemalja pobjedi nad fašizmom 1945. godine. Bez izbalansiranog vrednovanja doprinosa svih u prošlosti ne možemo graditi bilo kakvu integraciju aktivnosti u budućnosti, jer to stvara nepovjerenje. A bez povjerenja nema jedinstva i djelovanja na tim principima.

Slijedeća bitna stvar je razumjevanja fašizma danas. Tu moramo imati, takođe, izbalansiran stav. Ne može u jednoj zemlji nešto biti fašizam, a u drugoj patriotizam. Da bi to mogli izbalansirati moramo jasno definisati koje pojave i aktivnosti jesu fašizam ovog vremena, odnosno šta to danas jeste antifašizam. Naprimjer, za nas u jugoslovenskim zemljama antifašizam danas jeste:

-       Antifašisti se zalažu za očuvanje Evrope izgrađene na zajedničkom antifašističkom naslijeđu, a protiv su svih oblika potkopavanja tih temelja, jer to jeste direktni udar na njen demokratski poredak.

-       Antifašisti se zalažu za pravodobno razotkrivanje trendova koji žele kroz povijesni revizionizam vratiti fašizam, odnosno neofašizam па javnu i političku scenu i dati mu legitimitet.

-       Antifašisti se suprotstavljaju rehabilitaciji četništva, ustaštva i drugih sličnih pokreta iz Drugog svjetskog rata.

-       Antifašisti su protiv svih rješavanja spornih pitanja ratnim sredstvima i za mirno rješavanje svih problema, ma gdje se dešavali u Svijetu,

-       Antifašisti su svi oni koji ne prave selekcije u zavisnosti kom narodu pripadaju i bore se protiv svih etničkih i administrativnih zidova kojima se pokušavamo podijeliti.

-       Antifašizam ne poznaje granice, zalažemo se za kosmopolitsko i otvoreno društvo po građanskim načelima.

-       Antifašizam znači da vjerujemo i možemo samo istinom i suočavanjem sa prošlošću krenuti zajedno u ljepšu i bolju budućnost.

-       Antifašizam danas je borba za ravnopravnost, jednakost, te svima dostupno zdravstvo i školstvo,

-       Antifašizam je borba za radnička prava i očuvanje radnih mjesta,

-       Antifašizam je borba za jednakost i ravnopravnost svih na svakom pedlju naših država,

-       Antifašizam je borba za ostvarenje svih ljudskih prava za sve,

-       Antifašizam je borba protiv svih oblika nasilja,

-       Antifašizam je razvijanje ekološke svijesti kod građana, zaštita naših planina i rijeka, šuma i jezera

-       Antifašizam je izgradnja društva jednakih mogućnosti za sve,

-       Antifašizam je borba za društvo socijalne pravde, solidarnosti i uzajamne pomoći,

-       Antifašizam je izgradnja istinskog demokratskog društva,

-       Antifašizam je borba protiv svih oblika izrabljivanja pojedinaca ili određenih grupa od drugih pojedinaca ili grupa,

-       Antifašizam je izgradnja društva koje nudi nadu,

-       Antifašizam je izgradnja društva političke i ekonomske jednakosti,

-       Antifašizam je kontinuirana briga o građanima treće dobi i jačanje penzionih fondova,

-       Antifašizam je ne mješanje u političku volju građana drugih zemalja.

 

Da bi sve ovo mogli postići stepen uvažavanja, poštovanja, razumijevanja između nas i naših država moramo podići na mnogo viši nivo. To istovremeno znači da smo zakleti protivnici rješavanja nesporazuma silom i ratom, da smo u dijalogu ravnopravni, bez obzira na brojnost naših naroda, da smo protivnici bilo kakvog intervencionizma izvan granica naših zemalja, da smo pobornici dijaloga i kulta mira. Naše načelo mora biti sažeto u misli: Drugo ime za slobodu i mir je antifašizam. Moramo prihvatiti stav da ne možemo fašističkim metodama braniti antifašizam. Kad prihvatimo ove principe stvoriće se pretpostavke za stvaranje jedinstvenog planetarnog svenarodnog antifašističkog fronta koji će biti snaga koja može uticati na izgradnju planetarnog mira na suprot planetarnom zveckanju oružjem.

To će biti moguće onog časa kada našim vladama jasno i odlučno kažemo kakva društva želimo, umjesto da često budemo poslušnici tih istih vlada koje izgrađuju neofašistička društva 21. vijeka.

Do nas je i naše odlučnosti.

Smrt fašizmu, kako su pozdravljali Titovi partizani u svom pobjedonosnom jurišu ka slobodi i miru četrdesetih godina prošlog vijeka.