OPROSTA NEMA I NE MOŽE GA BITI

Ovih dana na više portala pročitah izvještaj o realizaciji programa koje su institucije kulture finansirane iz budžeta Grada Mostara realizirale u 2022. godini. U cijelosti prenosim tekst koji je objavio portal „Bljesak“. Dakle, tekst je slijedeći:

„Nadnaslov: Izvješće

Naslov: Sva mostarska kultura u prošloj godini

Podnaslov: Tijekom 2022. godine HDH Stjepan Kosača je realizirao 121 programa, Hrvatsko narodno kazalište 67, dok je Narodno pozorište realiziralo njih 102.

Tekst: Tijekom 2022. godine u Mostaru je realizirano ukupno 793 sadržaja programskih u kojima su sudjelovale ustanove kulture, od čega je 761 izvedeno u gradu, a 32 gostovanja u BiH i regiji, stoji u izvješću rada gradonačelnika Mostara. Radi se o povećanju programa u odnosu na prethodnu godinu za oko 35 posto i o povećanju u odnosu na 2019. godinu koja je do tada bila najsadržajnija. U ovaj broj nisu uračunati programi udruga koji čine oko 15 posto, što bi iznosilo negdje oko 900 programa tijekom godine. Najveći broj programa odnosi se na dramske sadržaje, njih 345 programa, zatim glazbeni sadržaji s 94 programa, te književnost i izdavaštvo s ukupno 100 programa. Kada je riječ o likovnim i dokumentarnim izložbama predstavljeno je njih 88 programa. U Mostaru je u protekloj godini izvedeno 17 filmskih programa i 31 plesni program. Tijekom 2022. godine HDH Stjepan Kosača realizirao je 121 program, Hrvatsko narodno kazalište 67, dok je Narodno pozorište realiziralo njih 102. Kada je riječ o kazalištima za male gledatelje, Lutkarsko kazalište realiziralo je 132, dok je Pozorište lutaka izvelo 49 programa. Centar za kulturu tijekom 2022. godine ostvario je 185 programa, dok je MV Pavarotti imao njih 48. Simfonijski orkestar Mostar tijekom protekle godine realizirao je 14 programa. Narodna biblioteka ostvarila je 17 događanja uistom razdoblju. Kada je riječ o muzejima, Muzej Hercegovine je u protekloj godini realizirao 14 događanja, dok je Muzej Žitomislić imao njih sedam. Zabilježeni su i programi u Domu kulture Blagaj, njih 18, te JU Sjever Potoci 19 realiziranih programa. Točan broj ne može se prikazati. U ovom brojčanom osvrtu treba napomenuti da Muzeju Hercegovine i Narodnoj biblioteci primarna djelatnost nije organizacija i izvođenje programa, a kako godišnja izvješća o radu ustanova još nisu završena ne može se prikazati točan broj npr. Izdanih knjiga ni broj korisnika po dobnim skupinama. Grad, odnosno Služba za kulturu pruža financijsku potporu za realizaciju pojedinih programa udruga. U ovom izvještajnom razdoiblju pokazalo se da određene udruge kvalitetno rade poput Abrašević, Street art festival, Mostar Summer fest, Erigo, Fora i Idea iz oblasti arhitekture jer to je područje bilo potpuno zapostavljeno. Nacionalne udruge iz oblasti kulture također su aktivne za što grad izdvaja mala financijska sredstva na godišnjoj razini. Vezano za dinamiku izvođenja programa tijekom godine raspon broja programa se kreće od 114 programa mjesečno u svibnju, 94 u travnju, 78 u lipnju, a najmanji broj je u siječnju, srpnju i kolovozu. Grad Mostar je tijekom prošle godine dao financijsku potporu za događanja kao što su: kazališne predstave, izložbe, koncerti, književne večeri, poklade, prvomajska budnica, božićni i bajramski koncerti, pomagao je u realizaciji društvenih akcija ženskih i humanitarnih udruga, te KUD-ovima u realizaciji njihovih programa, i općenito održavala kontakte s nevladinim organizacijama iz oblasti kulture. Posebno je Grad radio na tradicionalnim programima: Blues Festival, Festival komedije Mostarska liska, Dani filma, Humski dani poezije, Festival Poligon, Dan muzike, Jesenji salon. Prošle godine je realiziran i projekt Open city Mostar koji je financirala EU i djelomice grad Mostar i koji je bio zadužen za tehnički dio organizacije dok je programski dio prepušten Rock školi.

Međunaslov: Advent i Nova godina

Tijekom održavanja Adventa i programa dočeka Nove godine organizirano je 63 programa, od čega 28 dječja i 35 glazbenih, te sami program dočeka Nove godine. Tijekom Gospodarskog sajma u Mostaru Grad je sudjelovao u organizaciji zabavnih programa i panel konferencija: turizam i kulturna baština, kultura i obrazovanje, kreativne industrije u Mostaru, Mostar-Grad manifestacija. Tijekom tog razdoblja Grad je surađivao s Ministarstvom civilnih poslova na ažuriranju Baze administrativnih podataka vezanih za ured UNESCO-a u BiH. Sa županijskim Ministarstvom prosvjete, kulture i sporta nastavio se rad na projektu japanske vlade JICA, Međunarodnom fondu za kulturnu raznolikost, Konvenciji za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, UNESCO Međunarodnom registru pamćenja svijeta, Međunarodnoj izložbi Mediteranska arheološka turistička razmjena. Ostvarena je suradnja s ustanovama kulture iz Slovenije i proširena sa Francuskim kulturnim centrom u Sarajevu. Kako se navodi u izvješću, Služba za kulturu davala je i preporuke, pisma potpore, potvrde o kontinuitetu ustanovama i udrugama za njihovo sudjelovanje na natječajima viših razina vlasti poput Federalnog ministarstva kulture, Ministarstva civilnih poslova, Federalnog ministarstva turizma, te natječaja pojedinih veleposlanstava. U okviru redovnih djelatnosti Grad je donosio odluke iz vlastite nadležnosti, pratio godišnja izvješća o radu ustanova, sačinio Proračun, DOB 2023-25 te kalendar događanja iz oblasti kulture za 2022. godinu. Tijekom ovog razdoblja podržane su, dane suglasnosti i donesene financijske odluke, prijedlozi za manifestacije, rješenja a putem pisarnice zaprimljeno je 379 zahtjeva, izvješća i drugih akata, ne uzimajući u obzir redovne mjesečne zahtjeve proračunskih korisnika“.

Tako doslovno piše u tekstu, koji, usput rečeno, plače za lektorom. Ali to je druga priča, zabavimo se sadržajem i načinom prezentacije sadržaja.

Opšti zaključak je, uprkos optimističnoj objavi o procentu povećanja aktivnosti u odnosu na ranije godine, da je prezentiran skroman učinak mostarskih institucija kulture. Izvještaj je nemušto napisan, ne  sistematičan, nedovoljno pregledan i sa nedostatkom ključnih pokazatelja po kojima se cijeni uspješnost kulturne ponude i njene realizacije. Ali od činovnika koji se bave kulturom i ne može se očekivati ništa bolje. Tako je godinama.

Na suprot ovim pokazateljima ne mogu a da ne podsjetim da u Mostaru već pedeset sezona bez prekida djeluje Mostarski teatar mladih, koji niti jednom riječju nije pomenut u ovom Izvješću, kao da ne postoji, a sam je bez podrške Grada i u prostoru pod kiriju u istoj toj 2022. godini realizirao:  211. predstava i drugih programa, učestvovao na 17 festivala, osvojio 26 nagrada, realizirao 3 premijere, a na online platformama predstave i druge programe mu vidjelo preko 170.000 gledalaca. Uz ovo valja istaći da je eMTeeM u periodu od 2017. godine do zaključno sa 2022. godinom realizovao: 1627   predstava i drugih programa, učestvovao na 90 festivala, osvojio 121 nagradu, realizirao 34 premijere, a na online platformama predstave i druge programe eMTeeM-a vidjelo oko 504.000 gledalaca.

Sve ovo nije dovoljno da Grad pomene da ovaj kolektiv postoji u Mostaru, a postoji nepunih 50 godina.

Navedeno Izvješće kaže da su četiri teatra koje Grad finansira u 2022. godini izvela 345 programa.

eMTeeM, kojeg Grad ne finansira, izveo je sam 211 predstava i drugih programa.

Gdje je tu logika, ako je ima?

Grad i politike koje njime upravljaju posljednjih tridesetak godina ne razumiju funkciju kulture i razloge postojanja umjetničkih institucija. Ne može se postojanje institucija kulture svesti na obezbjeđivanje skromnih plata za zatečeni broj uposlenika, a objekte održavati tek toliko da bi mogli služiti nekim, vlasti ili vjeri potrebnim, priredbama i skupovima.

Ne shvataju jadni, da ih prečesto, svojim aktivnostima opogane i dovode u poziciju prostituisanja, a kad se to počne dešavati muze i umjetnost bježe iz tih kuća. Nakon toga dobijemo brojeve koji su skromni, dobijemo pustoš i čekamo da zasvira Rekvijem za kraj. Umjesto da se svega stide, oni se time ponose.

Ne pristati na to, mada razumijem i one koji su pristali, znači doživjeti sudbinu eMTeeM-a.

Grad mu ne priznaje postojanje, a on je svojim predstavama, baš u posljednjih trideset godina igrao i pronosio ime grada i u Evropi, ali i u Aziji, Africi, Južnoj i Sjevernoj Americi. Sa svih tih kontinenata stigle su nagrade i priznanja, svi su aplaudirali i kraj predstava dočekivali na nogama.

A službeni Mostar kaže da eMTeeM ne postoji.

Izvješće gradonačelnika tako kaže.

Šta reći do citirati jednu drevnu rečenicu: „Gospode, oprosti im, ne znaju šta rade“.

Ili pak znaju, a sve ovo jeste dio jednog opasnog projekta.

Sve sam više uvjeren da to jeste, upravo tako, a ako stvarno jeste, oprosta nema i ne može ga biti.