NEKA ŽIVI FEDRA !

    

         Posljednjih 5 godina bio sam selektor Teatarskog festivala FEDRA koji okuplja najbolja amaterska teatarska  ostvarenja u Bosni i Hercegovini. Odgledao sam ukupno 119 predstava i to 31 snimak predstava, a 88 predstava uživo, na sceni.

         Nakon svih odgledanih predstava nameće se nekoliko zapažanja koja bi u daljnjem promišljanju festivala, ali i sveukupnog razvoja amaterskog bavljenja teatrom u BiH, u narednom periodu vrlo ozbiljno valjalo raspraviti i poduzeti odgovarajuće mjere. Radi se o:

-       Teatarski festival BiH FEDRA u ogromnom broju amaterskih teatarskih kolektiva u Bosni i Hercegovini ne kotira kao važan i respektabilan festival na kojem treba učestvovati. Mnogi ne znaju za njegovu tradiciju, značenje i ulogu koju je odigrao u razvoju amaterskog bavljenja teatrom u BiH i njegovom dizanju kvaliteta na zavidan nivo. To rezultira malim brojem prijavljenih predstava (u pravilu tek oko trećine odgledanih predstava su direktno prijavljene). Ovome doprinosi i činjenica da pobjednička predstava Fedre nije automatski učesnik Festivala festivala u Trebinju, kako je to ranije bilo, nego predstavu, neovisno, bira od festivala imenovani selektor za BiH, Ovo se pravda neusaglašenim terminom održavanja Festivala, što je u biti tehničko pitanje, te bi ga za dobro Festivala valjalo ozbiljno razmotriti i usaglasiti.

 

-       Došlo je do potpuno drugačijeg bavljenja teatarskim amaterizmom od onog na kojem je izrastao Fedra festival. Najveći broj amaterskih pozorišta koja su uspješno djelovala do 1992. godine više ne rade, ali je izraslo mnogo novih grupa, prvenstveno omladinskih, koje svoje bavljenje teatrom zasnivaju na drugačijim principima i bave se drugačijim temama. Oni istovremeno nemaju, uglavnom, nikakav odnos prema ovom festivalu,

 

-       Gledajući predstave u pet godina selekcije mogu konstatovati da se one dijele u tri grupe i to: predstave nastale na bazi autorskih tekstova, predstave nastale na bazi poznatih tekstova sa manjim ili većim adaptacijama i predstave nastale iz procesa. Dominiraju predstave iz procesa i predstave na bazi autorskih tekstova.

 

-       Opšte zapažanje je da je mnoštvo talentovanih pojedinaca u svim segmentima teatarske umjetnosti, ali nedovoljno upućenih u osnovne elemente bavljenja tom umjetnošću. Prisutno je podilaženje publici i svojevrsna estradizacija predstava što je očigledan uticaj brojnih glumačkih “tezgi” što ih realiziraju medijski poznati glumci čineći tako medvjeđu uslugu umjetnosti teatra.

 

-       Mnogim grupama nedostupna je elementarna scenska tehnika što utiče na kvalitet predstava, ali i stvara atmosferu da se može bez nje,

 

-       Uprkos svemu, vidio sam dosta dobrih predstava, ali ništa više od toga. Slijedeći naprijed navedene stavove, odlučivao sam se u izboru za predstave, koje po mom mišljenju, na najbolji način prezentiraju sliku i domete teatarskog amaterizma u BiH u datom trenutku: Izbor je uvijek mogao biti i drugačiji, ali mi se činilo da izabrane predstave najbolje odslikavaju trenutno stanje, ali i trendove u teatarskom amaterizmu Bosne i Hercegovine.

       Sve ove godine smatrao sam i predlagao, a u cilju jačanja teatarskog amaterizma, a samim tim i festivala Fedra, kao njegove godišnje kulminacije, slijedeće:

-       Pod hitno formirati (obnoviti) savez, asocijaciju, mrežu ili slično teatarskog amaterizma BiH koji će tokom godine poticati, usmjeravati, obrazovati i uvezivati sve amaterske teatarske kolektive u državi. To bi onda stvorilo predpostavke da festival Fedra uistinu bude kruna jednogodišnjeg rada gdje svi žele doći i odmjeriti snage, ali i učiti i korigovati nedostatke,

 

-       Sa organizatorom Festivala festivala uspostaviti partnerski odnos, kako bi se odluke žirija Fedre poštovale i prvonagrađena predstava Fedre direktno učestvovala na tom festivalu,

 

-       Šire otvoriti festival novim tendencijama u amaterskom teatarskom organizovanju i izražavanju, jer ti novi oblici dominiraju na terenu. To istovremeno znači da treba i festivalski žiri malo drugačije koncipirati. Naime, svih ovih godina stručni žiri činili su relevantni teatarski umjetnici, i tu nema dileme, ali zbog trendova u amaterskom teatarskom stvaralaštvu, posebno onom omladinskom, koje dominira, mislim da u žiri treba uključiti i stvaraoce koji dolaze upravo iz tog oblika teatarskog amaterizma, a sve u cilju kvalitetnije valorizacije svih predstava. Ovdje moram podvući da odluke žirija indirektno usmjeravaju i utiču na trendove i budući profil rada, o čemu se mora voditi računa u dugoročnim projekcijama razvoja teatarskog amaterizma.  

 

-       Danas uglavnom nema amaterskih pozorišta koja se pozorišnom umjetnošću bave na način koji je godinama njegovan na Fedri i na kojem je Fedra izrasla u respektabilan teatarski festival. Danas, takođe uglavnom nema amaterskih teatarskih kolektiva koji grade repertoar i u kontinuitetu izvode svoje predstave. Sve se to dešava kad se skupi nešto novca i želje da se ipak nešto uradi. Ukratko, amaterizam koji je njegovala Fedra je zamro. Istovremeno, došlo je do razmaha omladinskog bavljenja pozorištem u školama, centrima za kulturu, univerzitetima, čak nekim NVO čija je osnovna djelatnost nešto sasvim drugo. Oni svoje bavljenje teatarskim amaterizmom zasnivaju na potpuno drugačijem pristupu od onog na kojem je izrastao Fedra festival. Oni istovremeno, uglavnom, nemaju nikakav odnos prema ovom festivalu u tradicijskom smislu, izuzev želje da nastupe u još jednom gradu. Njihovo bavljenje pozorištem donijelo je potpuno drugačiji pristup radu, donijelo je nove teme, ali i unijelo puno estradizacije teatra, jer se nadahnjuju brojnim gostovanjima klasičnih teatarskih “tezgi” gdje popularni glumci recikliraju i svoje ime i popularne uloge iz tv serija i slično.

 

-       Potrebno je redefinisati programsku platform Fedre i šire otvoriti festival novim tendencijama u amaterskom teatarskom organizovanju i izražavanju, jer ti novi oblici dominiraju na terenu. To bi značilo da bismo dobili programski značajno drugačiji festival, ali bi to predstavljalo i stvarnu sliku amaterskog bavljenja teatarskom umjetnošću.

 

-       Mislim da će sveukupna situacija u BH društvu daljnje usložniti položaj teatarskog amaterizma i produbiti krizu, što će imati za posljedicu smanjenje produkcije, ali i prestanak sa radom nekih grupa. U tom smislu zajedničko obraćanje prema organima vlasti i slično za spas amaterizma i iznalaženje načina za nastavak finansiranja i pružanje pomoći, možda bi imalo smisla. Ako ovakva situacija potraje još jednu godinu-dvije, usložniti će položaj teatarskog amaterizma i produbiti krizu, što će imati za posljedicu daljnje smanjenje produkcije, ali i prestanak sa radom nekih grupa, što je već prisutno. Istina, cjelokupna kultura se našla pod raznim restriktivnim mjerama, a posebno finansijskim. Amaterizam je u tim okolnostima prošao najgore i našao se na margini. Apel Festivala prema svim nivoima vlasti za spas amaterizma i iznalaženje načina za podršku i finansiranje bio bi od izuzetne važnosti.  

 

-       Uočljivo je da dolazi do smjene generacija u dramskom amaterizmu, te da se starosna struktura aktera i stvaralaca predstava smanjuje. Trend podmlađivanja donosi drugačije teme, pristup, te u konačnici drugačiju estetiku. Bojim se da amaterizam, iz kojeg se razvio i festival Fedra, nestaje, te da će vrlo skoro biti raritet na sceni vidjeti glumca izvan omladinske dobi.     

Nakon pedeset festivala zasigurno je vrijeme da brojna nostalgična sjećanja i žal za nekadašnjim dramskim amaterizmom i njegovim dometima ostavimo u sjećanjima, monografijama, izložbama, video zapisima I slično. To je lijepo i potrebno, ali ostavimo to, kako već napisah, u sjećanju, raznim zapisima i slično, a nadahnimo se ondašnjim poletom i entuzijazmom I time nadahnemo nove generacije koje će graditi svoju umjetnost i razvijati svoju Fedru. Vjerujmo njihovoj umjetnosti, ako je čak i ne razumijemo ili je potpuno drugačija od one na koju smo navikli. Ako to uspijemo sve je ovo minulih godina imalo smisla.

      Zato, neka živi FEDRA !