Kako su nam oteli Hercegovinu: O geografiji podjele i tihoj kapitulaciji

 


Kako su nam oteli Hercegovinu: O geografiji podjele i tihoj kapitulaciji

Godinama posmatram kako se u našem javnom prostoru, najprije u političkim govorima, a potom sasvim prirodno u medijima i svakodnevnim razgovorima na kafi, odvija jedna opasna i perfidna operacija. Pojam Hercegovine, sa svojom širinom, slojevitošću i bogatstvom, pred našim očima se sužava, komada i ugurava u tijesan etnički kalup.

Kada političari u studijima ili novinari u udarnim vijestima danas izgovore riječ Hercegovina, oni gotovo bez izuzetka misle samo na zapadnu Hercegovinu i jedan dio Mostara.

Sve izvan toga kao da prestaje da postoji. Kao da su Konjic i Jablanica nekakvo daleko predgrađe Sarajeva, kao da je Stolac geopolitički incident, a Trebinje, Gacko i Bileća nepovratno predani u tuđe, etnički zaokružene feude. Istovremeno, u tu novu, politizovanu "Hercegovinu" po automatici se usisavaju Livno i Tomislavgrad — prostori Tropolja i Završja koji geografski dišu bosanskim visokogorjem — samo zato što odgovaraju matematici etničkog prebrojavanja.

To nije slučajna omaška u govoru. To je svjesna lingvistička i politička okupacija.

Najporaznije u svemu jeste lakoća s kojom su na ovaj narativ pristale i takozvane "probosanske" stranke iz Sarajeva, kojima su inače puna usta Bosne i Hercegovine. Dok se kunu u cjelovitost države, na terenu su prećutno potpisale kapitulaciju. Hercegovinu su doživjele kao "tuđi teren" na kojem se ne vrijedi mučiti, prihvatajući retoriku koja od ostalih stanovnika ove regije pravi manjinu i ljude s margine. Radi izbornih kalkulacija i komotnih stranačkih feuda, prepustili su polovinu države paralelnim narativima i tihoj regeneraciji ideja o Herceg-Bosni.

Riječi nisu nevine. Kada pristanemo na jezik podjele, pristali smo i na podjelu na terenu.

Sada, u toku još jedne predizborne kampanje, dok nas sa bilborda ponovo uvjeravaju u svoje patriotizme, vrijeme je da ovo pitanje konačno problematizujemo. Hercegovina nije ničija privatna prćija niti etnički tor. Ona je i antifašistička, i radnička, i multietnička. Ona jednako pripada i Konjicu i Trebinju, i Stocu i Širokom Brijegu, i Mostaru i Jablanici.

Razbijanje njihove lažne geografije prvi je i nezaobilazan korak ka razbijanju njihove podijeljene vlasti.


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Kada imam sudi, a tužilac klimne glavom: Bugojanski poučak o društvu u kojem živimo

Slika
Kada imam sudi, a tužilac klimne glavom: Bugojanski poučak o društvu u kojem živimo Događaj koji se u subotu, 22. avgusta, odigrao u Bugojnu nije tek puki lokalni komunalni spor, niti birokratska nesuglasica oko komada zemlje. Zaustavljanje obnove spomenika poginulim antifašistima i oslobodiocima Bugojna u Drugom svjetskom ratu — sprovedeno pod direktnim pritiskom vjerske institucije i brzinskim telefonskim diktatom tužilaštva — predstavlja ogoljen, brutalno jasan dokaz teze od koje više ne možemo bježati: mi u Bosni i Hercegovini živimo u klasičnom neofašističkom, etno-teokratskom društvu. Podsjetimo na činjenice koje razotkrivaju sav besmisao i opasnost ovog trenutka. Uz pismenu saglasnost načelnika opštine Bugojno i uz potpuno korektno i zakonsko postupanje policije na terenu, pokrenuta je akcija vraćanja starog spomenika na njegov postament. Riječ je o spomeničkom obilježju koje je sklonjeno u ljeto 1994. godine, u istom periodu kada je uništen i veliki spomenik podignut iznad kost...
Pročitajte više

Do kada ćemo polagati cvijeće na postament partizanskog spomenika?

Slika
/Obraćanje na svečanom obilježavanju 81. godišnjice osloboženja Bugojna u Drugom svjetskom ratu dana 8. septembra 2025. godine./ Smrt fašizmu ! Pozdravljam vas u ime Saveza antifašista i boraca NOR-a u Bosni i Hercegovini. Istovremeno koristim priliku da svim Bugojankama i svim Bugojancima čestitam dan oslobođenja Bugojna u Drugom svjetskom ratu. Dakle, 81 je godina od kako je u Drugom svjetskom ratu sloboda stigla u Bugojno, od kako su je Titovi partizani donijeli. Međutim, valja napomenuti, ove godine, rekao bih, u cijelom normalnom Svijetu obilježava se 80 godina pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu. Istina je da je te 1945. godine vojnički poražen fašizam, ali, kao što često ponavljamo, on nije uništen, a mi koji jesmo sljedbenici ideja pobjednika iz 1945. godine nekako smo se malo bili uspavali, vjerovali da je to sve već gotovo i da će trajati vječno, a sile mraka i one klice fašizma i nacizma su se probudile. Svjedočimo danas u cijelom Svijetu, u Evropi pa i u ovim...
Pročitajte više

ZAVNOBiH ZA VJEČNOST

Slika
  /Obraćanje na Svečanoj akademiji u povodu Dana ZAVNOBiH-a i Dana državnosti u organizaciji Vlade Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva i SABNOR-a u BiH održanoj 24. novembra 2025. godine u Vjećnici u Sarajevu/ Dame i gospodo! Uvaženi gosti! Pozdravljam vas u ime Saveza antifašista i boraca NOR-a u Bosni i Hercegovini. Koristim priliku da svima vama, ali i građanima Bosne i Hercegovine čestitam Dan državnosti Bosne i Hercegovine, domovine časnih i nikad pokorenih ljudi. Istovremeno, što se često neopravdano prešućuje, sve nas podsjećam da je ovaj dan koji obilježavamo kao Dan državnosti, dan kada je u Mrkonjić Gradu, u vihoru rata, 1943. godine održano prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a i Bosni i Hercegovini, nakon 480 godina, vraćena državnost. Zbog tog čestog zaborava ne mogu a da svima nama ne postavim pitanje: Kako je to bilo moguće napraviti tada, te najteže ratne godine, ko su bili ti ljudi i šta ih je motivisalo na tu spremnost, na tu odlučnost i snagu? Čini mi se da je ključna ul...
Pročitajte više